Nelegalne šljunkare uz rijeku Drinu su iza sebe ostavile uništenu zemlju i pojačali rizik od poplava i lokacije na kojima su vršena iskopavanja su postale divlje deponije.
Dušan Aćimović kaže da se uključio u borbu oko nelegalne eksploatacije šljunka zato što je lično bio ugrožen.
“Moja porodična kuća je bila ugrožena zbog nelegalne eksploatacije šljunka. Naime, kamioni sa tih nelegalnih šljunkara koje se nalaze uz rijeku Drinu su prolazili kraj moje kuće, pričinjavajući mi štetu na kući i pomoćnim objektima.”
“Obala rijeke Drine na tom lokalitetu gdje je šljunak eksploatisan je bukvalno uništena i devastirana.”
“Ti nelegalni šljunkari smatraju da ako kupe poljoprivrednu zemlju mogu sa njom da rade šta hoće. To znači da skinu taj površinski sloj obradive zemlje, a nakon toga se kopa šljunak u dubinu od nekoliko metara.”
“Nakon toga se na tom lokalitetu formiraju nove vodene površine tzv. bazeni koji se nerijetko naslanjaju na Drinu. Time je bukvalno otvoren put ka Drini da se širi i izlazi van granica riječnog korita.”
Kaže da svi ti šljunkari rade nelegalno jer se ne može dobiti saglasnost za eksploataciju šljunka iz poljoprivrednog zemljišta.
Dodaje da se tako uništeno zemljište pretvara u divlje deponije.
“Nesavjesni građani odmah u te rupe odlažu velike količine smeća i bukvalno na svakoj lokaciji koja je prekopana kroz nelegalnu eksploatacije šljunka niču nove deponije smeća.”
Dodao je da u početku lokalna vlast nije uopšte reagovale na njihove dopise u kojima se ukazivalo na nelegalnu eksploataciju šljunka.
“I sada je lokalna vlast dosta pasivna. Što se tiče pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, oni su u granicama svojih mogućnosti radili dosta korektno svoj posao, izuzimali dokumentaciju i dostavljali nadležnim inspekcijskim službama i tužilaštvima.”
“Zadnja aktivnost je bila opsežna akcija na području Zvornika gdje su izvršeni pretresi više lokaliteta tih nelegalnih šljunkara. Da li će rezultirati podizanjem optužnica? Iskreno se nadam da hoće jer ima više nego dovoljno dokaza.”
Kaže da je zbog svog aktivizma trpio razne pritiske, koji imaju veze sa njegovom profesijom.
“Ja sam policijski službenik i postavljalo se pitanje da li ja kao policijski službenik imam pravo da budem aktivista neformalne grupe građana.”
“Oni sami nisu upućeni da sam ja prevashodno i građanin koji ima pravo da ukazuje na probleme i devijacije ovoga društva, a nelegalna eksploatacija šljunka svakako jeste problem sa kojim se ovo društvo suočava.”
“Svakako to me nije pokolebalo, nego mi je dalo jasan pokazatelj da sam na pravom putu i da nekoga bole naše aktivnosti i da nekome smetaju naše aktivnost”, rekao je Dušan Aćimović.
Preuzeto: Capital.ba
